Nakon što je zatvoren saudijski naftovod Istok–Zapad, cijena barela nafte Brent probila je 106 dolara, a na tržištima se sve glasnije spominje scenarij od 120 dolara. Ekonomski analitičar Igor Gavran za portal Avaz objašnjava što bi to moglo značiti za cijene goriva u Bosni i Hercegovini — i zašto krizu ne treba shvatiti kao prirodnu pojavu.
Više psihologija nego stvarni manjak
Prema Gavranu, zatvaranje saudijskog naftovoda tek je manji poremećaj u usporedbi s količinama nafte koje svakodnevno prolaze kroz Hormuški tjesnac. Riječ je, kaže, više o psihološkoj reakciji tržišta nego o stvarnom padu globalne ponude — cijena nafte i dalje je niža nego na samom početku američke agresije na Iran. To, upozorava, neće spriječiti pumpe u BiH da poskupe gorivo, iako realno stanje nije gore nego prije nekoliko mjeseci.
Kroz Hormuški tjesnac prije krize prolazila je otprilike četvrtina svjetske pomorske trgovine naftom. Gavran ne očekuje kratkoročne nestašice jer ozbiljne zemlje imaju alternativne izvore i zalihe, no BiH je, bez vlastitih rezervi i sa zaustavljenom rafinerijom, osjetljivija na poremećaje — najmanje što se može očekivati jest nestabilnije kretanje cijena. Dodatni pritisak stvaraju i ukrajinski napadi na rusku naftnu infrastrukturu, koji remete globalnu ponudu dizela.
Scenarij od 120 dolara
Goldman Sachs najavljuje mogući rast cijene nafte do 120 dolara po barelu do kraja godine. Gavran tvrdi da sve ovisi o jednom akteru — SAD-u: ovo nije prirodna ni sistemska kriza, nego posljedica ničim izazvane američke agresije na Iran, a prestankom te agresije mogla bi prestati i blokada Hormuza, uz nagli pad cijena. Ukidanje sankcija Iranu i Rusiji dodatni je mogući put prema stabilizaciji tržišta.
Za domaće džepove to bi, kaže Gavran, u najcrnjem scenariju moglo značiti gorivo po cijeni od oko 4 KM po litri (otprilike 2 eura) — ali samo ako se stanje prepusti stihiji. Vlasti, naglašava, imaju alate za reakciju: smanjenje akciza, umanjenje PDV-a, korištenje državnih rezervi goriva te pokretanje rafinerije u Bosanskom Brodu.
Poskupljenja bez pokrića
Gavran upozorava i na drugu stranu priče — u BiH se globalna kriza često koristi kao izgovor za neopravdano poskupljenje. Dok su pojedini uvozni proizvodi, poput goriva i mineralnih gnojiva, doista poskupjeli, mnogi trgovci podižu cijene pozivajući se na svjetska zbivanja koja ih realno i ne pogađaju.
Jačanje dolara više ne igra istu ulogu
Tradicionalna veza između rasta cijena nafte i jačanja dolara danas je slabija, jer se sve više nafte prodaje u drugim valutama, a povjerenje u dolar opada. Čak i uz jači dolar, građani BiH prema Gavranu nemaju razloga za veliku zabrinutost — uvoz iz dolarskog područja je minimalan, a ni izvozne koristi nisu značajne.
Tri scenarija do kraja godine
Deeskalacija bi dovela do pada svjetskih cijena, no u BiH bi se, upozorava Gavran, vjerojatno smanjila samo cijena goriva — trgovci koji su neopravdano podigli cijene neće ih sami sniziti bez pritiska nadležnih. Zamrznuti sukob znači nastavak sadašnjeg stanja — više cijene, povremena nestabilnost, bez novih naglih skokova. Daljnja eskalacija najcrniji je scenarij: oštećenje proizvodnih kapaciteta, dodatan rast cijena i, nakon nekog vremena, moguće nestašice.
Kako se zaštititi
Gavranov savjet kućanstvima i malim poduzećima: tko može, neka razmisli o vlastitoj proizvodnji energije, primjerice solarnim panelima, prelasku na električna vozila i skladištenju energenata gdje je to moguće. Sve su to, naglašava, načini ublažavanja posljedica, a ne njihovog potpunog izbjegavanja.