Napad SAD-a i Izraela na Iran unio je nesigurnost u svjetski naftni sustav, što obično znači i skuplje gorivo. Prema izvješću Reutersa, brodovlasnici i trgovci počeli su iz opreza izbjegavati plovidbu kroz Hormuški prolaz – pomorsku žilu kucavicu kroz koju prolazi oko petine svjetske potrošnje naftnih tekućina.
Što to znači za Sloveniju te cijene benzina i dizela? U Sloveniji se cijene 95-oktanskog benzina i dizela računaju prema 14-dnevnom prosjeku, pa se eventualni “šok” ne osjeća isti dan, već s odmakom.
Nafta može skočiti
Dok SAD i Iran pokušavaju postići dogovor o ograničenju iranskih nuklearnih aktivnosti, pozornost je usmjerena upravo prema Hormuškome prolazu, koji je Iran prošlog tjedna zbog vojnih vježbi privremeno ograničio, odnosno zatvorio na nekoliko sati, što utječe na neometani protok nafte iz Bliskog istoka prema svijetu.
Kako izvještava Reuters, analitičari upozoravaju da bi se eskalacijom sukoba i bez deeskalacije na naftnim tržištima mogli brzo pojaviti dodatni rizici – u tom slučaju bi se cijena Brenta (Brent je referentna cijena sjeveromorske nafte prema kojoj se orijentira velik dio svjetskog tržišta) mogla povećati za otprilike 10 do 20 dolara po barelu. Reuters navodi i procjenu Barclaysa da bi u slučaju većih poremećaja Brent mogao doseći oko 80 dolara po barelu.
U najgorem scenariju, ako bi došlo do ozbiljnih poremećaja u transportu nafte kroz Hormuški prolaz, potencijal za skok bio bi znatno veći, jer se radi o iznimno važnoj ruti. Ako do takvih poremećaja ne dođe – dakle, ako dobavni lanci ostanu relativno normalni – strah se može brzo smanjiti. Reuters uz scenarije čak navodi mogućnost da bi se, u odsutnosti stvarnih poremećaja, cijena mogla sniziti za nekoliko dolara po barelu.
Kada se u Sloveniji sljedeći put mijenjaju cijene goriva i zašto ne odmah?
U Sloveniji trenutačno imamo regulirane cijene bezolovnog 95-oktanskog goriva i dizela, koje se računaju prema 14-dnevnom prosjeku, pa se “šok” s tržišta ne preliva isti dan, već s odmakom.
Kada bi na svjetskom tržištu zaista došlo do najgoreg scenarija (npr. ozbiljnih poremećaja u Hormuškome prolazu) i kada bi se Brent povećao za npr. +20 USD/barel, to bi na razini sirove nafte iznosilo otprilike +12–13 centi po litri. Na crpkama bi se to moglo pokazati kao nekoliko do otprilike deset centi, jer u cijeni litre kod nas velik udio čine trošarine + PDV i regulirana marža, a država može dijelom promjenom trošarina ublažiti poskupljenje. Modelske cijene izračunavaju se na temelju 14-dnevnih prosjeka cijena mineralnih naftnih derivata.
Ako do stvarnih poremećaja opskrbe/transporta ne dođe, dio poskupljenja može se brzo stopiti – i tada se u Sloveniji može dogoditi da utjecaj na crpkama bude mali ili kratkotrajan, jer 14-dnevni model i eventualni zahvat u trošarine ublaže skok.