U nastavku se nalazi cijena nafte po barelu za danas 19.04.2026.
Cijena nafte po barelu jedan je od najvažnijih ekonomskih pokazatelja u svijetu. Utječe na sve — od cijene goriva na pumpi do troška kruha u trgovini. U 2026. godini tržišta sirove nafte suočena su s najvećim poremećajima u desetljećima, a razlog je jedan: rat na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca.
Što je barel nafte i kako se formira njegova cijena?
Barel je standardna mjerna jedinica za naftu koja iznosi oko 159 litara. Cijena barela izražava se u američkim dolarima i određuje se na globalnim tržištima kroz mehanizme ponude i potražnje. Dvije najvažnije referentne cijene su:
- Brent Crude — globalna referenca, posebno relevantna za Europu i Aziju
- West Texas Intermediate (WTI) — američka referenca, trgovana na burzi NYMEX u New Yorku
Cijena nafte može se mijenjati iz sata u sat. Tržišta rade 24 sata dnevno, a na kratkoročne oscilacije utječu i objave o stanju zaliha, geopolitički događaji i odluke OPEC-a.
Što sve utječe na cijenu barela nafte?
Ponuda i potražnja
Kao i kod svake robe, osnova cijene nafte je ravnoteža između količine koja se proizvodi i količine koja se troši. Kad globalna industrija ubrzava — rastu i cijene nafte. Kad dolazi do recesije ili pada potražnje (kao za pandemije COVID-19 2020.), cijene padaju.
Odluke OPEC-a i velikih proizvođača
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) koordinira proizvodnju svojih članica — Saudijske Arabije, Iraka, UAE-a, Kuvajta i drugih. Kad OPEC smanjuje kvote, ponuda pada i cijene rastu. SAD i Rusija kao veliki nečlanice dodatno utječu na globalnu ravnotežu.
Geopolitičke napetosti
Sukobi, sankcije i krize u naftom bogatim regijama direktno utječu na opskrbu. Bliski Istok posebno je osjetljiva zona — kroz njega prolazi veći dio svjetskog izvoza nafte.
Ekonomski pokazatelji
Inflacija, kamatne stope i tečaj dolara također igraju važnu ulogu. Budući da se naftom trguje u dolarima, jačanje dolara obično pritišće cijene prema dolje, i obratno.
Rat na Bliskom istoku i kriza u Hormuškom tjesnacu (2026.)
U 2026. godini svjetsko tržište nafte doživljava jedan od najvećih šokova u modernoj povijesti. Nakon američko-izraelskih napada na Iran krajem veljače, Iran je efektivno blokirao Hormuški tjesnac koristeći kombinaciju raketnih napada na brodove, pomorskih mina i selektivnih dozvola za prolaz.
Zašto je Hormuški tjesnac toliko važan?
Prema procjenama američke Uprave za energetske informacije (EIA), oko 20 milijuna barela nafte prolazilo je kroz Hormuški tjesnac dnevno — što predstavlja gotovo 600 milijardi dolara vrijedne trgovine energijom godišnje. Tjesnac nije samo iranski — kroz njega svoju naftu izvoze Irak, Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i UAE.
Čak i kad bi se nafta preusmjerila alternativnim pravcima, to bi dovelo do pada ponude između 8 i 10 milijuna barela dnevno.
Kako su se kretale cijene?
Cijene nafte dramatično su porasle — za oko 60 posto od početka sukoba. Cijena barela dostigla je 116 dolara, a stručnjaci su upozoravali da bi u slučaju dugotrajne blokade tjesnaca cijene mogle ići i do 150 dolara.
Nakon dogovora o dvotjednom primirju cijena je pala ispod 100 dolara i kretala se oko 97 dolara po barelu, no situacija ostaje nestabilna. Zbog propasti mirovnih pregovora i najave američke blokade iranskih luka, cijena Brent barela ponovno je skočila iznad 100 dolara.
Kako cijena barela nafte utječe na cijene goriva u Hrvatskoj?
Iako Hrvatska ima vlastite rafinerije (INA Sisak i INA Rijeka), one ne pokrivaju cjelokupnu domaću potrošnju goriva. Znatan dio derivata se uvozi, a nabavna cijena direktno ovisi o kretanju cijena sirove nafte na svjetskim tržištima. Cijena sirove nafte na svjetskim tržištima izravno se odražava na nabavnu cijenu derivata koje kompanije poput INE, Lukoila i Petrol plaćaju za uvoz.
Zbog rata na Bliskom istoku i skoka cijena nafte, Vlada RH odlučila je uvesti ograničenje maksimalnih cijena goriva — za benzin, dizel, plavi dizel i UNP u bocama i spremnicima. Bez državne intervencije, cijena litre dizela bila bi viša za 24 centa, a benzina za 9 centi — što bi za prosječni spremnik od 50 litara značilo skuplje punjenje i do 12 eura.
Maloprodajna cijena goriva u Hrvatskoj formira se od:
- bazne cijene derivata (vezana uz mediteransku burzu)
- trošarina (fiksna komponenta, određena uredbom Vlade)
- PDV-a (25%)
- marže naftnih kompanija
Promjene cijena goriva u Hrvatskoj objavljuju se svaka dva tjedna, utorkom u ponoć.
Povijesni šokovi na tržištu nafte
Tržište nafte nije prvi put prolazi kroz dramatične preokrete. Najvažniji povijesni šokovi:
2026. — Rat SAD–Iran i blokada Hormuškog tjesnaca — cijena skače 60% za manje od dva tjedna
1973. — OPEC-ov embargo kao odgovor na arapsko-izraelski rat
1979. — Iranska revolucija i drugi naftni šok
1990.–1991. — Invazija Iraka na Kuvajt i Zaljevski rat
2008. — Cijena barela dostiže rekordnih 147 dolara
2020. — Pandemija COVID-19 obrušava cijene ispod nule (WTI terminskih ugovora)
2022. — Ruska invazija na Ukrajinu i sankcije guraju Brent iznad 120 dolara
Često postavljana pitanja
Cijena se određuje na globalnim financijskim tržištima kroz mehanizam ponude i potražnje. Na nju utječu odluke OPEC-a, geopolitičke krize, ekonomski rast i tečaj dolara.
Hrvatska uvozi gorivo čija se nabavna cijena temelji na svjetskim tržišnim cijenama derivata. Kad raste cijena barela — a posebno kad se poremeti opskrba kroz ključne rute poput Hormuškog tjesnaca — to se reflektira na cijenu na pumpi.
Uski morski prolaz između Irana i Omana kroz koji prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom. Svaka blokada ili kriza u tjesnacu trenutačno podiže cijene nafte na globalnom tržištu.
Cijene se mijenjaju svakodnevno. Pratite aktualne cijene putem grafova na ovoj stranici.
U situacijama naglih skokova cijena sirove nafte, Vlada RH može intervenirati uredbom i odrediti maksimalnu maloprodajnu cijenu goriva kako bi zaštitila potrošače i kontrolirala inflaciju.