Hrvatska vlada premijera Andreja Plenkovića predstavila je danas paket mera kojima nastoji zaštititi građane i privredu od sve osetnijeg rasta cena energenata. Novi cenovnik goriva stupa na snagu već sutra, a premijer je to objavio na samom početku sednice Vlade.
Koliko će gorivo koštati?
Prema novim cenama, eurodizel će na benzinskim stanicama koštati 1,73 eura po litri, što je povećanje od 18 centi u odnosu na dosadašnju cenu. Eurosuper raste na 1,62 eura, a to je skok od 12 centi. Najviše poskupljuje plavi dizel — čak 30 centi — te će sada iznositi 1,19 eura.
Kada je reč o tečnom naftnom gasu, TNG za rezervoare porašće na 1,99 eura (porast od 29 centi), dok će TNG u bocama iznositi 2,57 eura, što je povećanje od 17 centi.
Vlada naglašava kako su predloženim merama delimično ublažila tržišni pritisak uzrokovan eskalacijom sukoba na Bliskom istoku i globalnim poremećajima na tržištu nafte. Bez vladine intervencije, cene bi prema tržišnim projekcijama bile još više — no uprkos tome, radi se o osetnom poskupljenju s kojim će se potrošači morati suočiti.
Kako se formiraju cene goriva u Hrvatskoj?
Cene goriva u Hrvatskoj nisu prepuštene isključivo tržišnim mehanizmima — Vlada ima ovlašćenje da interveniše i ograniči maloprodajne cene kada to oceni potrebnim. Konačna cena goriva na pumpi sastoji se od nekoliko komponenti: nabavne cene sirove nafte na svetskom tržištu, troškova prerade i distribucije, marže trgovaca te poreza — posebno akciza i PDV-a, koji u ukupnoj ceni goriva čine značajan udeo.
Budući da se nafta trguje u dolarima, na domaće cene utiče i kurs eura prema dolaru. Kada cena nafte na svetskim berzama raste ili dolar ojača, to se gotovo neizbežno preliva u višu cenu na benzinskoj stanici. Hrvatska vlada povremeno koristi mehanizme ograničavanja marži ili smanjenja akciza kako bi zaštitila kupovnu moć građana, no takve mere imaju svoja fiskalna ograničenja i ne mogu u potpunosti neutralisati globalne šokove cene energenata.